Intervju sa Direktorom ŽFBiH

by **admin** 2009-10-30, 02:09

Narcis Džumhur, generalni direktor Željeznica Federacije BiH

Sami vučemo teret krize

Neće biti otpuštanja zaposlenih, ali će neki platu morati zaraditi van kancelarije. Tražimo isti tretman kao što ga ima cestovni saobraćaj

Razgovarao: Hajdar ARIFAGIĆ, Oslobođenje, 24. oktobar 2009. godine

Razgovor o aktuelnoj situaciji u Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine s generalnim direktorom ove kompanije Narcisom Džumhurom počeli smo s pogledom na TV ekran, na kojem „priča“ o novom modernom, brzom i komfornom elektromotornom vozu koji će na prvu vožnju prugama kroz Bosnu i Hercegovinu krenuti za dvadesetak dana.

- Ovo je historijski trenutak ne samo za željeznice već i za državu Bosnu i Hercegovinu. Jer, kad ovaj voz uvedemo u saobraćaj, nema više povratka na staro – kaže Džumhur.

Štednja i racionalizacija

Špekulacije u javnosti su da će Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine otpustiti oko hiljadu radnika. Ima li istine u takvim pričama?

- Napravili smo akcioni program i zadužili sve segmente preduzeća na štednju. To je prouzrokovalo socijalne potrese, jer su neki rekli da će doći do otpušanja. Ni govora! Željezničar se teško postaje i mi se naših kadrova ne možemo i nećemo lako odreći. Odlučili smo se za prekvalifikaciju nekih kadrova iz administracije za potrebe izvršne službe, te tako zadržali broj zaposlenih. Mjere štednje provest ćemo smanjenjem plata i ostalih materijalnih troškova za deset procenata, te racionalizacijom uštedjeti dodatnih četiri posto. Željezničari su svjesni da sami trebaju dati obol rješavanju posljedica ekonomske krize, ali i to da im je ova kompanija kao i vlastita kuća.

Kakav je stav zaposlenih i sindikata povodom ovih mjera?

- Pred nama je ozbiljan proces transformacije radi racionalizacije i prilagođavanja željezničkog sektora evropskim direktivama. Radit ćemo analitičku procjenu, ne u smislu smanjenja nego pravilne raspodjele radne snage za potrebe željeznica, odnosno u funkciju privrede Bosne i Hercegovine. U raspravu o ovim problemima i novoj organizaciji uključeni su svi sindikati – ima ih šest, što je reflekcija iz susjednih država. Uz njihovu podršku, nadam se da ćemo stabilizirati kompaniju, unatoč činjenici da kriza znatno utječe i na očekivane investicije, koje su za ekonomsku stabilnost željeznica izuzetno značajne.

Šta je s platama koje se isplaćuju sa zakašnjenjem?

- Mi smo ove godine uspjeli isplatiti dvije plate iz prošle i šest plata iz tekuće godine. Naravno, cilj nam je da ovu godinu sa 31. decembrom okončamo s isplaćenom oktobarskom platom, kako bi opet dvije plate prenijeli u iduću, 2010. godinu. Govorim o platama koje su smanjene za deset posto, imajući u vidu da se susrećemo s problemom finansiranja i naplate. Iz tog razloga ohrabreni smo ponovnim porastom prevoza, pri čemu bilježimo i neke nove kupce naših usluga.

Sve ranije analize ukazivale su na to da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, već godinama neuredno izvršava obaveze finansiranja infrastrukture utvrđene budžetom. Kakva je situacija u ovoj godini?

- Finansiranje željezničke infrastrukture je veoma specifično. U nekim zemljama države u potpunosti finansiraju željezičku infrastrukturu. Budžet Hrvatske u tome učestvuje sa 62 posto, ili s 768 miliona KM; odnosno sa dva miliona KM dnevno, budžet Srbije je finansirao 72 posto troškova, Slovenija 51 posto...Nasuprot tome, Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine dobijaju 20 miliona KM godišnje. O tome se u budućnosti mora voditi računa. To ne znači da su budžetska sredstva namijenjena za plate, što nam, kada govorimo o našim teškoćama, mnogi spočitavaju. Budžetska sredstva se troše za tekuće i investiciono održavanje željezničke infrastrukture i, naravno, ljudi koji to rade na željeznici.

Uloga države

Opšteprihvaćeni princip finansiranja dijela javne funkcije željeznica iz budžeta u Federaciji Bosne i Hercegovine očito se ne provodi na način koji će sačuvati tu funkciju. Dakle, treba primijeniti neke druge modele. Znate li koje?

- Željeznicu treba prilagoditi uslovima drumskog saobraćaja, a to znači da svaka država finansira izgradnju i održavanje cesta. Na tim cestama regulaciju saobraćaja obavlja saobraćajna policija. I jedne i druge iz raznih izvora finansira država. Cilj Evropskih direktiva je da se to isto napravi u željeznicama. Laički kazano, željeznica ima svoju prugu i objekte na njoj koji su u vlasništvu države i saobraćajno osoblje koje regulira saobraćaj na toj pruzi. Suština je u ta dva segmenta. Naravno, sama država treba se izjasniti koliko joj je željeznica potrebna, a mi tvrdimo da se u ovom momentu bez željeznica ne može zamisliti privredna aktivnost u Bosni i Hercegovini.